Povratak na naslovnicu PP-Žumberak

POVIJEST

RIMSKO DOBA ILI ANTIKA


Kada je to bilo?
1. stoljeće poslije Krista – 476. godine

Urna
Rimski vojskovođa Oktavijan (kasnije prvi rimski car, poznat pod imenom August) između 35. i 33. godine prije Krista predvodio je vojni pohod kojim je rimsku vlast proširio na područje do rijeke Save. Žumberački je prostor u to vrijeme postao dijelom jedne od najmoćnijih država u ljudskoj povijesti – Rimskoga Carstva. Novoosvojena područja u administrativnom sustavu bila su podjeljena u provincije, a provincija kojoj je pripadao Žumberak nosila je ime Panonija.


Što je iz rimskoga doba pronađeno na području Žumberka?
U središnjem dijelu Žumberka, u današnjim naseljima Gornja Vas i Bratelji, pronađeno je nekoliko grobalja koja su nastala u 1. st. poslije Krista i na kojima je ukopavanje trajalo do polovine 2. st. Iako je to vrijeme kada se na ovom i širem području formira rimska državna uprava, ljudi koji su pokopani na ovim grobljima etnički su pripadali keltskom plemenu Latobika koje je stoljećima prije dolaska Rimljana nastanjivalo prostor susjedne Dolenjske u današnjoj Sloveniji. Na groblju u Brateljima ostala su sačuvana 34, a u Gornjoj Vasi 64 groba, dok ih je dio bio uništen višestoljetnim izoravanjem livada na kojima su se nalazili.
Latobici su i u vrijeme rimske vladavine zadržali velik dio starih običaja, poput gradnje grobova od pločastoga kamena ili izrade osebujnih vrsta keramičkih posuda kakve se ne mogu pronaći u inventarima drugih plemenskih zajednica. Urne u obliku kuće, ponekad ukrašene likom pijetla na vrhu, jedan su od takvih keramičkih proizvoda. Posve izuzetan primjerak urne u obliku kuće pronađen je tijekom iskopavanja u Gornjoj Vasi. Na njoj su, uz otvor koji simbolizira vrata, urezani likovi naoružanih muškaraca – najstariji zasad poznati prikaz ljudskih likova na području Žumberka.
Unatoč tome što su njegovali vlastite običaje, Latobici su prihvaćali i nove koje je sobom donosilo novo, rimsko stanovništvo. Velik broj staklenih posuda koje su pronađene u Brateljima i Gornjoj Vasi nešto su sasvim novo u materijalnoj kulturi ovoga prostora. Izrađene su u velikim, za izradu stakla specijaliziranim radionicama u sjevernoj Italiji, od kuda su uvezene kako bi krasile stolove najbogatijih Latobika.

Gdje se nalazi mogu vidjeti?
Predmeti pronađeni u Gornjoj Vasi čuvaju se u Samoborskome muzeju i Arheološkome muzeju u Zagrebu.
Nalazi iz Bratelja pohranjeni su u Arheološkome muzeju u Zagrebu.